Wednesday 3 February 2016

vanredne situacije



Pre nekoliko meseci, u poštanskom sandučetu zatekli smo veliki, žuti koverat, lično adresiran. U njemu smo pronašli knjižicu, takođe žutu i obaveštenje...

Predviđanja su da je 70% mogućnosti da u narednih 30 godina Tokyo direktno pogodi zemljotres. 
Da li ste pripremljeni?




Reč je o sjajno osmišljenom i zanimljivom, praktičnom uputstvu koje je pripremila gradska vlada. Kroz jednostavne i razumljive sličice i savete vodi maleni nosorog, potpuno opremljen za vanredne situacije. Iako je vodič prilagođen uslovima i organizaciji Tokya, koristan je svima i svuda. Podeljen je u pet poglavlja koja obuhvataju simulaciju zemljotresa, pripravnost, preživljavanje, ali i druge nepogode koje mogu da zadese bilo koji grad.
Naše izdanje je na japanskom, ali na webu grada sam pronašla pdf verziju na engleskom.
Uz vodič, svaki deo grada je dobio i odgovarajuću mapu okolnih četvrti, na kojoj su označeni smerovi i tačke evakuacije, snadbevanje vodom, bolnice, putevi vanrednih situacija i pravila prve pomoći.
Prvi deo knjige, simulacija zemljotresa, prikazuje trenutak potresa i šta sve može da se dogodi oko nas danju, noću, ako se zateknemo u stanu, na ulici, u prevozu, školi. Objašnjeno je šta su prvi postupci nakon zemljotresa, šta nikako ne bi trebalo da radimo, kako teče postupak evakuacije.







Drugim poglavljem temeljno se prolazi priprema za krizne situacije. Šta je važno nabaviti,
kakve zalihe praviti, kako obezbediti dom, koje su mere prevencije potrebne, kao i potreba da se upoznamo sa svojim komšilukom, slabim tačkama, rizicima. Poseban akcenat se stavlja na učešće u okupljanjima i drilovima, vežbama za vanredne situacije i prvu pomoć, priključenje volonterima.




Sledeći deo je primenjiv na bilo koju zemlju, jer podseća na sve druge prirodne nepogode koje mogu da se dogode i šta je važno uraditi kao prevenciju, kako se ponašati u slučaju jakih oluja, kiša, poplava, požara, terorističkih napada...






I četvrti deo je veoma praktičan. Govori o preživljavanju, prvoj pomoći, snalaženju u ograničenim resursima i mnogo simpatičnih uputstava -kako da.






Peti deo je mali kurs iz meteorologije, geografije. Kako nastaju razni vremenski fenomeni, kako se kategorišu i šta koje upozorenje podrazumeva. Opisane su i katastrofe koje su kroz istoriju pogodile Japan, kakve su bile posledice i šta iz njih može praktično da se nauči i primeni.




Japan veoma ozbiljno pristupa iztraživanju, prevenciji i edukaciji. Sa jedne strane, taj dramatičan geografski položaj na nekoliko tektonskih ploča, donosi lepotu vrelih vulkanskih izvora, spektakularnih vulkana i pejzaža, ali i stalno prisutnu svest o mega udaru i mogućim traumama. Zato se često na javnim mestima sporovode vežbe, građani se pozivaju da uzmu učešće u drilovima, dele se materijali i podsećanja na šta se pripremiti. Na višem nivou, sistemi gradnje se unapređuju svake godine, a veoma mali broj starih objekata nije rekonstruisan u skladu sa novim tehnologijama. Brojne su organizacije i iztraživački centri koji se bave seizmološkim aktivnostima, vulkanima i katastrofama uopšte. U sklopu jedne takve ustanove, posetili smo Muzej zemljotresa u gradu Kobe.


Kobe je 1995. godine zadesio veoma snažan Hanshin zemljotres, Hanshin Awadji daishinsai (阪神淡路大震災) odnoseći nekoliko hiljada života. Preko 400000 objekata je bilo uništeno, usledila je i kriza snadbevanja, vode, hrane, zdravstveni problemi. Ljudi su ostajali u skloništima i van domova plašeći se naknadnih potresa, a bilo ih je preko 70. Većina saobraćajnica, čak i železnički transport bio je oštećen u celom pogođenom području. Slika koja je obišla svet, prikazujući raznu moć ovog udara, pokazuje pretureni autoput u centru Kobea. Ovaj događaj je bio prekretnica u japanskom pristupu izučavanja i prevenciji potresa. Veličina tragedije pokrenula je, i inače izražen, kolektivni duh Japanaca, pojavio se ogroman broj volontera, koji su pomagali svojim unesrećenim zemljacima. Od tada je 17. januar proglašen za praznik, Dan volontera i prevencije katastrofa.


Najjači ikad zabeležen zemljotres na tlu Japana je skorijeg datuma, iz 2011. godine, nazvan Veliki istočnojapanski zemljotres, Higashi nihon daishinsai (東日本大震災). Njega je premijer opisao kao najveću katastrofu koja je zadesila zemlju nakon Dugog svetskog rata. Osim razornog potresa, celokupnu tragediju je umnožio i poplavni talas tsunamija, a posebno nuklearna katastrofa koja je usledila. Smatra se da je broj žrtava od samog zemljotresa smanjen dobrom prevencijom, a posebno sistemom ranog upozorenja, koji je razvila Japanska meteorološka agencija. Obaveštenje za građanstvo se šalje u slučaju da seizmometri procenjuju da sledi potres od 5 ili više stepeni. Tada se na TV i radio programu, mnogim mobilnim mrežama javlja da se očekuju veliki potresi. JMA je uz upozorenje razvila i sistem delovanja, koji je prikazan i kroz vodič koji smo dobili. Smatra se i da je broj žrtava kao posledice tsunamija drastično smanjen zahvaljujući ranom upozorenju na nadolazeći mega talas. A ipak je odneo preko 10000 života.


Seizmolozi predviđaju mega udar na istom terenu na kom se zbio istorijski Kanto zemljotres, Kanto daishinsai (関東大震災) 1923. godine. Kako mu ime kaže pogodio je Kanto region, sasvim razorio Tokyo, Yokohamu, a veliku štetu naneo i okolnim prefekturama. U Kamakuri potres je bio tako snažan da je pomerio veliku statuu Bude od skoro 100 tona. To je najsmrtonosnija katastrofa u Japanu ikada, preko 140000 života je izgubljeno.
Sled događaja tog dana potpuno je jeziv. U gusto naseljenom i intenzivno izgrađenom, uglavnom drvenim objektima, području Tokya, zemljotres je ljude zatekao u pripremi ručka, oko vatre. Rušenje je ubrzo pratio i intenzivan, nezaustavljiv požar. U istom trenutku kada se zbio zemljotres, u tokijski zaliv se zavukao i tajfun, raspirijući snažnim vetrom vatru po okolnim prefekturama. Dublje u kopnu, klizišta su se pokrenula i brisala objekte, a na obalskom delu čitava sela su se urušavala u okean. Ka jugu, ispod Tokya, Izu ostrva i peninsulu pogodio je tsunami i do 10 metara visine...
Bežeći od rušenja i vatre, stanovnici su utočište potražili u Yokoamicho parku. Na velikoj, još uvek neuređenoj površini u gradu, okupilo se oko 40000 ljudi sa ličnim stvarima koje su uspeli da spasu. Oko njih su besneli požari. Vetar i vatra, pokrenuli su snažan plameni tornado koji se zahuktao i zbrisao plato, odnoseći skoro sve živote. I danas je tu park, uobličen kao sećanje na žrtve zemljotresa, ali i drugih tragedija koje su unesrećile stanovnike Tokya. U memorijalnom holu, izgrađenom u formi budističke građevine, položene su žrtve zemljotresa, a posle rata i nastradali u bombardovanju Tokya 1945. godine. U susednom objektu, Memorijalnom muzeju Kanto zemljotresa, prikazana su dešavanja septembra 1923. godine. Brojne fotografije i predmeti svedoče o strahoti.

Polomljena igla seizmometra




Prah nastradalih u vatrenom tornadu



Vulkani su još jedna osobenost japanskog terena. Uz njih se pojavljuju i veoma atraktivna polja vulkanske aktivnosti jigokudani, i termalni izvori, onsen. Prvi put smo jigokudani doživeli u poseti Owakudani, regija jezera Hakone. Izgledalo je kao da zemlja oko nas provire, ključa. Izmaglica, isparenja, miris sumpora. Prvi krater sagledali smo prošlog februara na Izu oshima, aktivan vulkan Mihara-san. Iako su ovi ventili zemlje turistički atraktivni i veoma posećeni, JMA prati njihovu aktivnost i uvek je dobro obratiti pažnju na tekuća zbivanja. Svaka promena, skala opasnosti i pravila ponašanja dnevno se osvežavaju. U toku je zabrana prilaska na nekoliko aktivnih vulkana u Japanu.



Na skali, oznaka 1 je normalno stanje. Krateru se ne prilazi kada je oznaka 2, a 3 znači da nije moguće peti se na vulkan. Stanovništvo je spremno za evakuaciju na skali 4, a na najvišem broju 5 obavlja se hitna evakuacija i zaštita stanovnika usled očekivane erupcije.
Kroz istoriju, vulkani su u Japanu mnogo puta svojom aktivnošću ugrožavali naselja i ljude. Zapazila sam dva događaja. Jedan je iz 1792. godine kada je, kao posledica aktivnosti planine Unzen (雲仙岳) na ostrvu Kyushu. Erupcija vulkana je pokrenla zemljotres, koji je izazvao klizište. Polovina planine se obrušila u more i izazvala mega tsunami, 100 metara visok. Nastradalo je više od 15000 ljudi. Poslednji put ovaj vulkan se aktivirao 1991. godine. Drugi događaj se zbio septembra 2014. godine aktiviranjem vulkana Ontake-san (御嶽山). Verovalo se da je uspavan...

Fuji san, samo drema

Japan ima godišnjih izazova i sa klimatskim faktorima. Od maja do oktobra, sa posebnim akcentom na avgust i septembar, pogađaju ga tajfuni, taifu (台風). Zadnjih decenija, ove oluje uglavnom izazivaju samo nevolje u saobraćaju i dnevnom životu, ali je bilo i ljudskih žrtava pogođenih klizištima ili naglim porastom nivoa vode. I o ovim dešavanjima aktivno obaveštava JMA.

Naša knjižica obuhvata važne brojeve telefona, servisne informacije, testove za proveru znanja, tabele i lične podsetnike. Na kraju se veoma slikovito obraća jednim stripom. Dramatično je prikazana situacija velikog potresa u gradu i pravilne reakcije stanovnika na sve što ih snalazi.




Veoma ubedljiva završnica...